Malo znano, u tursko doba je u Smederevu bilo dvadeset i sedam džamija

SMEDEREVO, 11. decembar 2023 – U prošlim nastavcima serijala o mitovima, legendama i istorijskim činjenicama u hiljadugodišnjoj povesti Smedereva bavili smo se nestalim blagom Đurđa Brankovića i takođe nestalom Blagoveštenjskom crkvom. Na njenom mestu, na njenim temeljima je, po mišljenju nekoliko autoritativnih istoričara, izgrađena prva džamija kada su Turci zaposeli Smederevo. I oni, istoričari, sami se ograđuju, nije baš da to tvrde, jer iz perioda turske vlasti u Smederevu, koja je, s kraćim prekidima, kada su ga od njih Austrijanci nakon vojnih pobeda preuzimali, potrajala od sredine petnaestog pa maltene do prve polovine devetnaestog veka, nema baš mnogo dokumentacijske građe na koju bi mogli da se pozovu.

Turci u samoj tvrđavi, koja je bila sedište grada, nakon njenog osvajanja, nisu vršili neke značajnije izmene sve do 1480, kada su dodali četiri topovske kule, koje i sada stoje. Više legenda nego pouzdana istorijska činjenica, kako bi rečeno, da su na temeljima razrušene Blagoveštenjske crkve podigli džamiju, ostaje kao takva. Ono za šta postoje dokazi jeste postojanje bar dve džamije unutar Tvrđave, svojedobno su otkopane osnove dva minareta.

Istoričar Esad Rahić je objavio podatak da je, tokom vekova turske vladavine Smederevom, ovde – u samom gradu i bližoj okolini, bilo čak 27 džamija, više nego što ih je u istom periodu bilo, recimo, u Novom Pazaru. To i ne čudi s obzirom da je Smederevo bilo sedište sandžaka, osmanske carske administrativne jedinice, i kao takvo centar turske vladavine na ovim prostorima. I kada je glavni grad, uslovno ga tako nazovimo, ove turske provincije premešten u Beograd ostao je naziv Smederevski sandžak za ovaj deo tadašnje osmanske imperije.

“Tokom 16. i 17. stoljeća Smederevo je preraslo u tipičnu istočnjačku, orijentalnu varoš, sa svojim mahalama, džamijama, mesdžidima, tekijama, mektebima, medresama, hamamima, karavan-sarajima, hanovima, česmama, sebiljima i muslimanskom većinom stanovništva, s većinski bondručnom stambenom arhitekturom utonulom u prostrano zelenilo ograđenih bašči”, piše Rahić.

Od one dve džamije, čije su ostaci minareta nađeni, nastale nakon osmanskog osvajanja Smedereva 1459, prva je, verovatno, bila džamija sultana Mehmeda II Fatiha, a druga smederevskog sandžakbega Mehmed-bega Minetovića, koji je na toj funkciji bio do 1463.

Najstariji islamski verski objekat u smederevskoj varoši, naselju van tvrđave, bio je mesdžid koji je Ohriđanin Sinan sagradio u čaršiji. Mesdžid je, za čitaoca ovog serijala koji nije upoznat sa muslimanskom bogatom kategorizacijom verskih objekata, manja bogomolja, mesto gde se klanja, u kome se okuplja lokalno stanovništvo, iz te mahale, tog kvarta kako bismo danas rekli.

Bilo je ovde i nekoliko i tekija, kakva je i ova na crtežu na obronku iznad grada, najverovatnije na brdu koje će kasnije poneti ime po Karađorđu. Tekije su, i to da objasnimo, obično građene na ulazu u grad odnosno kasabu, kako su Tuci zvali manje varoši. Gradili su ih derviši, one su neka vrsta onoga što su manastiri u hrišćanstvu. Služile su i kao mesta za odmor ili prenoćište za putnike namernike.

Džamija Hadži Velija, po svemu sudeći, bila je najveća građevina ne samo u varoši već u celom Smederevu. Pominje je i Evlija Čeleblija u svom putopisu kada je boravio u ovim krajevima. Na austrijskom planu u tvrđavi su upisana dva objekta: sultan Mehmedova džamija i čift-hamam, a u varoši jedan, koji po položaju i veličini odgovara samo Hadži Velijevoj džamiji.

Za još nekoliko džamija se zna, ili pretpostavlja, gde su bile, ali za mnoge i ne, jer su i Austrijanci i Srbi tokom osvajanja grada, po svemu sudeći, prilično uredno rušili turske verske ali i ostale objekte.

Tako je ostalo zabeleženo da je knez Miloš Obrenović naredio da se u smederevskoj varoši, koja se nalazila van gradskih zidina, sistematski nakon 1830. godine i docnije ruše muslimanske kuće, mada je deo muslimana i nakon toga živeo u varoši, bliže zidinama tvrđave. Godine 1834. prošao je kroz Smederevo francuski grof Bois Le Komte i tamo je zatekao oko 800 muslimana.

Videvši da Srbi ruše poslednju džamiju u Smederevu, čiji je  crtež ostavio Feliks Kanic, i ovo je ostalo zapisano, austrijski konzul u Beogradu, baron Rudolf Gödel-Lannoy odneo je belu kamenu ploču s natpisom koji govori o gradnji džamije i uzidao je u severni zid svoje dvorišne zgrade u Mariboru, u Ulici Gospojinoj broj 11, gde se i sada nalazi.

Danas, koliko je nama u znanju, u Smederevu ima samo jedna džamija, u naselju koje ovde poznaju kao Mali Krivak, to je Amanet džamija, nedavno ponovo otvorena nakon renoviranja, u kojoj se okupljaju uglavnom muslimani romske nacionalnosti.

Projekat „Prvih hiljadu godina Smedereva – mitovi, legende i istorijske činjenice“ sufinansiran je iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Skorašnji članci

error: Content is protected !!