Nizak vodostaj Dunava izložio pogledima potopljenu nemačku flotu

20. avgust 2022 – Dunav, druga najveća evropska reka, zbog suše ima ovih dana vodostaj koji je među najnižim izmerenim u poslednjih sto godina. U gornjem toku kroz našu zemlju, u blizini Novog Sada, na nekim mestima maltene može da se pregazi do polovine, a u donjem toku, kod Prahova, na površinu su još jednom izašle olupine više od dvadeset nemačkih ratnih brodova tu potopljenih tokom Drugog svetskog rata.

Desilo se to kada je prva nemačka flota, za koju se smatra da ju je činilo 174 broda, na sredini puta prema Crnom moru, naletela praktično na nadiruće sovjetske snage, ne znajući da im je zaprečen put. Zapovednici flote su naredili potapanje kako brodovi ne bi pali u ruke Sovjeta.

I ranije su se, kada je nizak vodostaj, olupine prikazivale na ovom delu Dunava, ali ne pamti se da je skorije to bilo ovako. Problem predstavlja i to što su u mnogima, verovatno, još uvek tone municije i eksploziva, što predstavlja opasnost za brodare, ali potencijalnu ekološku.

Vlada Srbije je u martu raspisala tender za izvlačenje olupina i uklanjanje municije i eksploziva. Da će vađenje pre gotovo 80 godina potopljenih nemačkih ratnih brodova, koji sužavaju put vodnog saobraćaja na srpskom delu toka Dunava, početi u oktobru čulo se u Lionu, na nedavno održanom godišnjem sastanku ministara transporta dunavskih pribrežnih država, gde je među potpisnicima dokumenta o efikasnom održavanju rečne transportne infrastrukture Dunava i njegovih pritoka bio i srpski ministar Tomislav Momirović.

Reč je o projektu koji se finansira oko 50 odsto iz grant sredstava fondova EU, jedan manji deo je predviđeno da bude iz državnog budžeta, a preostalih oko 40 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB). Vrednost tih radova je procenjena na oko30 miliona evra.

Sa dna Dunava kod Prahova treba da bude izvađen 21 nemački brod. To su oni brodovi koji se nalaze na plovnom putu. Pored njih je tu još vrlo verovatno oko 80 nemačkih brodova, do sada ih je locirano 38, ali oni ne utiču na plovidbu i neće biti vađeni pošto ne ugrožavaju ni bezbednost ni životnu sredinu.

Kada celokupan posao bude završen, umesto sadašnjih 80 metara širine na ovom delu toka biće pun profil plovnog puta od 180 metara na najfrekventnijem delu plovidbe Dunavom, čime će biti omogućen dvosmerni saobraćaj.

Foto: Rappler Twitter, video: GlobalNews Youtube

Skorašnji članci

error: Content is protected !!