Na hranu trošimo 36,6 odsto prihoda, dva i po puta više od evropskog proseka

struktura potrosnje

10. april 2026 – Praznično je vreme, red je, a i običaj da trpeze budu bogatije. Baš u taj čas, juče, Republički zavod za statistiku izašao je s podacima o prihodima i rashodima domaćinstava u Srbiji za prošlu godinu, uključujući i one za hranu. A oni su u najmanju ruku porazni. Jer, prosečno srpsko domaćinstvo za hranu izdvaja 36,6 posto prihoda, što je najveći procenat ne samo od zemalja u okruženju.

Za upoređenje, prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, u susednoj Bugarskoj taj procenat je 20,1, u Rumuniji 24,8, da ne govorimo o ostatku Evrope, prosek u EU je, po Eustatu, uključujući i ove dve zemlje, 14,3 posto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Nećemo se meriti sa onima gde je procenat učešća hrane u potrošnji iz prihoda najmanji, ispod 10 posto, to bi tek bilo deprimirajuće. S obzirom da ovo nećete videti na državnim medijima, sve se to, u ova vremena, da lako proveriti na Internetu. Ako je za utehu, pošto hrana u tim zemljama nije na vrhu liste troškova, neki drugi su veći nego kod nas, ali kada se podvuče crta…

Izvor eurostat

No, da se vratimo podacima Republičkog zavoda za statistiku. Kategorija o kojoj je reč se zvanično zove „hrana i bezalkoholna pića“, još bi gore bilo da su u kalkulaciju ušli i poroci kojima smo skloni – alkohol i duvan. Po alkoholu smo u sredini lestvice, ali zato smo Makedonci, Bugari i mi na vrhu u Evropi, pušimo više od Turaka, tako da ono „puši k’o Turčin“ nije više aktuelno. Mada su kod nas cigarete i ostali duvanski proizvodi jeftinijino ostatku Evrope, ama opet…

Kada se sve sabere ne čudi podatak da, i tako je već godinama, trošimo više nego što zarađujemo. Naime, opet po podacima Zavoda, u 2025. godini, prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu  u Srbiji iznosili su 109.136 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava 109.787 dinara.

Sve i da uzmemo da podaci o prosečnim prihodima domaćinstava odgovaraju realnosti, nastaje ta naizgled nevelika razlika. Nije jasno kome ostajemo dužni tih 550 dinara mesečno, godišnje nekih pedesetak evra. Izgleda najpre sebi, imajući u vidu da godinama raste učešće gotovinskih i potrošačkih kredita u zaduživanju kod banaka.

I za kraj, još jedan podatak iz jučerašnjeg saopštenja Republičkog zavoda; u odnosu na 2024. godinu, prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi u Srbiji viši su za 11,7 posto, ali su i izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava takođe viši za 11,8 procenata.

Foto/ilustracija: ConsumerAffairs

error: Content is protected !!