Na novom spisku dužnika za struju Železara i dalje prva, a i Palančani se „dobro drže“

duznici za struju 10 2026

15. novembar 2026 – Elektroprivreda Srbije je objavila novi spisak 50 najvećih dužnika, zaključno sa krajem prošlog meseca, na kome je i dalje na prvom mestu Železara Smederevo u stečaju sa oko 6,3 milijarde dinara duga. Opština Smederevska Palanka zauzima četvrto mesto sa oko 787 miliona dinara, zamalo im je izmakla bronza, uz to i palanački Vodovod  je na zavidnoj 14. poziciji, oko 208 i po miliona je dug, a Privredno društvo Dunav Trgovina Smederevo je 43. sa oko 81 milion dinara zaduženja za potrošenu struju.

Dug Železare od 6.292.540,137.95 dinara je već poduže vreme isti, ne menja se, odnosi se na stečajnu masu, a ne na poslovanje kineskog HBIS-a koji je preuzeo njenu imovinu i kako se navodi u fusnoti „redovno izmiruje sve tekuće obaveze“.

Visoko na listi, na trećoj poziciji, nalazi se Beogradski vodovod i kanalizacija, čiji je dug za nekoliko meseci porastao za oko 300 miliona dinara. Sada to preduzeće za struju duguje 1.246.178.037 dinara ili oko 10,6 miliona evra.

Veliki dug prema EPS-u ima i JKP GSP Beograd i to 416.334.737 dinara ili oko 3,5 miliona evra.

Pri vrhu spiska je i sam Grad Beograd, koji EPS-u „dođe“ 369.042.088 dinara ili nešto više od tri miliona evra.

Što bi rekao Raka iz „Vratiće se rode“, „Šta radite Beograđani, mamicu vam…“.

Ima još interesantnih dužnika, tako Ministarstvo unutrašnjih poslova, recimo, za struju duguje 410.792.901 dinara ili blizu 3,5 miliona evra.

Zanimljiv slučaj je i Vaterpolo kluba Partizan, koji je za struju dužan neverovatnih 371.935.456 dinara ili 3,1 milion evra. Ajde da je za vodu, nego za struju… Mada, i voda mora da se greje, jel’da.

A nama, običnim smrtnicima, sirotim malim hrčcima ‘oće seku struju čim dug pređe 10-12 ‘ijada dinara…

Suma summarum, ili što bi se po srpski reklo, kada se sve sabere, 50 najvećih dužnika „dođu“ EPS-u oko 20,6 milijarde dinara! Ili, još srpskije, oko 176 miliona evra.

Jedno od obrazloženja prošlog poskupljenja struje, podsećamo, bilo je i „potreba jačanja finansijske održivosti i pokrivanja troškova poslovanja državnih energetskih preduzeća“.  I to, po svemu sudeći, ide preko leđa građana, kojima je crvena tarifa tada sišla naniže, pa je time, procena je nezavisnih stručnjaka, ugroženo oko 30 posto potrošača.

Foto/ilustracija: pixabay.com

greška: Content is protected !!