SMEDEREVO, 15. februar 2025 – Predstavnici Udruženja novinara Srbijea svake godine 15. februara, posetom grobu Dimitrija Davidovića u Smederevu, tvorca Sretenjskog ustava i oca srpskog novinarstva, čuvaju kulturu sećanja na jednog od osnivača i prvog urednika Novina serbskih, prvih novina izdavanih na teritoriji tadašnje Srbije.
„Današnje okupljanje ima dve specifičnosti. Navršava se 190 godina od donošenja Sretenjskog ustava koji je bio najliberalniji u ono doba u Evropi. Druga specifičnost jesu današnje okolnosti u Srbiji, gde su posle dva veka one vrednosti koje je proklamovao i za koje se zalagao Dimitrije Davidović, a tiču se slobode, odgovornosti, pravde, nezavisnog pravosuđa i danas ponovo upitne“, rekla je potpredsednica Udruženja novinara Srbije (UNS) Olivera Milošević na polaganju venaca na grob Dimitrija Davidovića u Smederevu.
Zbog toga su danas, kako je navela Milošević, mnogi mladi ljudi primorani da širom Srbije brane aktuelni Ustav.
„Da se bore za slobodu, odgovornost, pravdu i da oni danas menjaju naše društvo, rekla bih, po meri Dimitrija Davidovića menjajući, pre svega, nas kao građane, oslobađajući nas od straha, neke loše zaostavštine i izvlačeći iz nas onu dobrotu koja je negde bila duboko učaurena jer dugo nismo imali ni gde, ni kome da je pokažemo. Zahvaljujući toj deci, dobrota je danas ponovo na ceni“, rekla je Milošević.
Uloga novinaru u društvenim promenama, ističe ona, izuzetno je velika ukoliko postoji želja da se profesionalno i odgovorno bavimo ovim poslom.
„To je u prvoj polovini 19 veka dobro primetio Dimitrije Davidović, da je u promenama društvenih okolnosti važna uloga novinara, te je osnovao i prve novine srpske. Naša uloga je da promovišemo vladavinu prava, da ukazujemo na sve anomalije u društvu i da budemo korektivni faktor u javnom interesu. Mislim da bi danas to bila i poruka Dimitrija Davidovića da može da progovori, bilo da bi govorio kao ustavotvorac ili kao novinar“, zaključila je potpredsednica UNS-a Olivera Milošević.
Potpredsednik UNS-a Slobodan Ćirić rekao je da se danas pred grobom Dimitrija Davidovića sećamo čoveka koji je pre dvesta godina novinarima zadao neke ozbiljne zadatke, a koje izgleda, ni danas mnogi od nas nisu položili.
„Moramo nekako da počnemo da se preispitujemo, mi sami prvi kao predstavnici sedme sile koja više nije, čini mi se, ni sedma ni sila, ali pokušava da bude. Moramo da se preispitamo, da damo neke poštene odgovore sami sebi na neka važna pitanja – šta sam ja kao novinar do sada radio i kako sam to radio, da li sam poštovao pravila profesije, da li sam radio u javnom interesu, da li sam radio u službi istine, da li sam tragao za istinom ili sam služio nekoj vlasti ili sam bio društveno-politički radnik i apologeta onoga što proklamuje vladajuća stranka bilo koja, ili sam služio nekim užim centrima moći ili sam služio nekim ekonomskim interesima?“, postavio je pitanja Slobodan Ćirić.
Od poštenijih odgovora na ova pitanja, naveo je on, zavisi sudbina novinarstva u Srbiji, ističući da misli da bi mnoge kolege kada bi pošteno odgovorile na ova pitanja prestala da se bave ovom profesijom.
„To je jedna teška tema, ali i vremena su teška. Nikada položaj novinara u Srbiji nije gori i teži nego što je sada situacija, pogotovu imajući u vidu ove okolnosti u kojima živimo. Veliko je pitanje kako će ova naša struka proći i opstati. Kada vi danas vidite ovu našu decu, studente i đake koji skandiraju ‘hoćemo pravdu’ oni ne traže pravdu u formalno pravnom smislu, oni traže iskonsku pravdu, pravedno društvo, društvo u kome će najsposobniji biti na najodgovornijim mestima i odgovarati svako za svoj posao da nam se ne bi desilo da ponovo padne neka nadstrešnica i pogine 15 ljudi“, istakao je potpredsednik UNS-a.
To je ono, podvlači on, što mladi ljudi i mnogi građani Srbije danas traže, a što je, kako je zaključio, jedan od zadataka koji je i pred novinarima.
„Mi moramo to ispratiti na adekvatan način i javnost obavestiti onako kako se stvari zaista dešavaju, a ne kako bi neko želeo da bude“, istakao je Ćirić.
Predsednik UNS-a Živojin Rakočević je rekao da je teško da se može naći trenutak, a da to ponavljamo barem pet godina, kada je manje dijaloga u društvu.
„Od Drugog svetskog rata na ovamo nikada i na globalnom nivou nije bilo više poziva na dijalog, a nikada manje dijaloga nije bilo. Suština je u tome da se mi danas nalazimo i izloženi smo prokletstvu pluralizma propagandi, a ne pluralizmu istina“, istakao je Rakočević.
„Mi moramo, možemo i radimo na različitim nivoima da ne budemo udruženje istomišljenika. UNS je udruženje neistomišljenika i ljudi koji su sposobni da razgovaraju među sobom i da na tom malom prostoru širimo ideju slobode, različitosti, drugog mišljenja i drugačijeg pristupa i odnosa prema svetu. Nikada nam se ovo ne bi događalo što nam se događa, nikada ne bismo razgovarali o propasti profesije koja po svojoj prirodi znači slobodu da smo otvoreni prema drugima i da se, nažalost, ne borimo grčevito da eliminišemo drugo i drugačije“, podvukao je predsednik UNS-a Živojin Rakočević.
Član Uprave UNS-a i urednik RTV KiM iz Čaglavice Goran Avramović rekao je da Davidović nije bio samo svedok istorije, već njen jako značajan učesnik.
„Stvarao je i to je činio alatom koji je imao u rukama, činio je perom i imao je viziju moderne Srbije. Te Novine serbske koje je podario srpskom narodu iz carstvujućeg grada Viene su zapravo bile glas u vreme kada je ideja slobode i prosvetiteljstva tek nagoveštavala neko novo doba koje će se desiti“, naveo je on.
Njegova reč nije bila samo vest, nastavio je Avramović, ona je uticala na narod tog vremena, učila ga, hrabrila i osnaživala, da bi kasnije bila uobličena u Sretenjski ustav.
„Prvi moderni Ustav tadašnje Srbije u kom su potvrđene te ideje, demokratičnosti i kapaciteta da bude demokratičan srpski narod i državotvornosti. Nažalost, taj Ustav nije mnogo trajao, ali nam je iz njega ostalo i sve ono što se dešava danas što okuplja te mlade ljude, a to jesu ideja slobode, pravde i jednakosti pred sistemom i želja i potreba da se za to bori do krajnjih granica koliko god je potrebno“, zaključio je Avramović, inače dobitnik UNS-ove nagrade „Dimitrije Davidović“ 2017. godine.
Tekst i foto: UNS