SMEDEREVO, 15. decembar 2024 – U serijalu o šest vekova Smederevske tvrđave bavili smo se njenom izgradnjom, periodom kada je bila prestonica, turskim dobom, a i ovde je, baš kao i u vaskolikoj istoriji, zanemareno da je u više navrata bila pod austrijskom upravom.
Do osmanskog osvajanja Beograda 1521. godine Smederevo je bilo sedište Smederevskog sandžaka, da bi od te godine tu ulogu preuzeo Beograd, ali do kraja osmanske vladavine nad ovim prostorom sandžak se i dalje zvao Smederevski, neretko i cela oblast pogrešno kao Beogradski pašaluk.
Tokom 16. i 17. veka Smederevo je preraslo u tipičnu istočnjačku, orijentalnu varoš, ona je bila na otvorenom a štitila ju je moćna Tvrđava.
Od kraja 17. do kraja 18. veka trajali su austrijsko-osmanski ratovi, tokom kojih je Smederevo naizmenično bilo u rukama zaraćenih strana, urbano i privredno razarano. Od Turaka grad preuzimaju Austrijanci, kada su i Beograd i Smederevo povremeno bili zauzimani – 1688, 1707. i najzad još i 1789. Godine, da bi zatim ponovo padali u turske ruke, bilo borbama bilo ugovorima o miru.
Za vreme Velikog (Bečkog) rata od 1683. do 1699. godine Austrijanci su zauzeli Smederevo 1688. godine, ali već 1690. godine veliki vezir Mustafa-paša Ćuprilić ga je vratio pod osmansku vlast i tom prilikom pogubio celu posadu od 500 Nemaca i 400 srpskih ustanika.
U Austrijsko-osmanskom ratu od 1716. do 1718. godine Austrijanci ponovo zauzimaju Smederevo i, po Požarevačkom miru, ono ostaje njihovo sve do Beogradskog mira 1739. godine.
Za vreme Austrijsko-osmanskog rata od 1788. do 1791. godine austrijski feldmaršal Laudon zauzima Smederevo, a jedno odeljenje srpskog frajkora ostaje u njemu kao posada, ali po Svištovskom miru od 1791. godine Smederevo se vraća Osmanlijama.
Tako je bilo sve do 19. veka. U samom početku Prvog srpskog ustanka Srbi udare na Smederevo i načine sporazum s muslimanima. Međutim, dolazi do sukoba između muslimana i Srba u kojem je poginuo i srpski starešina Smederevske nahije Đuša Vulićević, nakon čega napadne Karađorđe na grad i zauzme ga 8. novembra 1805. godine, kada mu je zapovednik smederevskog grada Muharem Guša predao ključeve Smedereva.
Od 1805. do 1807. godine Smederevo je bilo centar ustaničke države i po drugi put prestonica Srbije.
Ipak, 1813. godine pred ofanzivom osmanske vojske srpski ustanici i smederevski vojvoda Vujica Vulićević pobegoše skelom više Smedereva u Austriju, a Smederevo, kao i celi Smederevski sandžak, ponovo dođe pod osmansku vlast.
Smederevo više Austrijance nije video, sve do Prvog svetskog rata, kada su Tvrđavu napali sa severa, zajedno Austrijanci i Mađari, čiji topovi od 40 mm su izazvali teška oštećenja na zidinama, ali o tome i ostalim stradanjima, a ona u 20 veku bila su najveća otkad je zdanje napravljeno, više u sledećem nastavku.
Projekat „Šest vekova Smederevske tvrđave – u susret velikom jubileju“ sufinansiran je iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.