Misterija (nastanka i nestanka) Blagoveštenjske crkve u Smederevu

SMEDEREVO, 6. oktobar 2023 –  U prošlom nastavku serijala o mitovima, legendama i istorijskim činjenicama koje prate hiljadugodišnju povest Smedereva najavili smo da ćemo se u ovom baviti još jednom viševekovnom zagonetkom – Blagoveštenjskom crkvom. Gde je bila, šta se s njom desilo, ma i da li je uopšte postojala? Pitanja su to na koja ćemo u redovima koji slede pokušati, ako ne baš da damo odgovor a ono da vernog čitaoca upoznamo sa (do sada) poznatim faktima. A misterija je tolika da ćemo morati iz dva puta, u dva nastavka da se potrudimo da to učinimo.

Zdanje Smederevske tvrđave i grad koji je unutar nje nastao u XV veku, po svemu što znamo o tom periodu, podrazumevali su i da tu bude podignuta bogomolja, ne samo za vladara i vlastelu no i za puk koji se tu naselio.

Malo je tema u istoriografiji koje su zaokupile toliko pažnje kao što je to sudbina mitropolijske crkve Blagoveštenja u Smederevu. Još od 19. veka, brojni istraživači različitih provenijencija pokušavali su da je odgonetnu, a samo su retki uspevali da unaprede vrlo oskudna saznanja o njoj. O toj najvećoj i najznačajnijoj zadužbini despota Đurđa Brankovića ne zna se da li je izgrađena pre prvog osmanskog osvajanja Smedereva 1439. godine ili u periodu od obnove Despotovine 1444. do1453. godine, kada su u njoj položene mošti svetog apostola i jevanđeliste Luke, piše istoričar Srđan Katić u radu „Mitipolijska crkva Blagoveštenja u Smederevu“.

Da sve bude čudnije, za jedan tako značajan verski objekat, prosto je neverovatno da je pomenut u samo dva pisana dokumenta: u Pariskom i Vrdničkom rukopisu. I, u oba slučaja, to je povezano isključivo sa polaganjem moštiju Svetog Luke, bez detalja o crkvi, sakralnom objektu u kome je to učinjeno.

U sažetijem Pariskom rukopisu navodi se jedino da su 12. januara 1453. godine mošti svetog apostola Luke jevanđeliste donete u Smederevo i položene „вь храмѹ светаго Благовѣштенїа Прѣсветїе Богородице,вь митрополїи смедеревскои“.

Vrdnički rukopis je nešto opširniji i prema njemu mošti svetitelјa po prispeću u grad prvo su izložene „вь црьковь полатнѹю“, a uveče „вь полатѹ“, gde je održano celonoćno bdenje. U svitanje mošti su prenete u crkvu. Po svemu sudeći Blagoveštenjsku, ali gde se ona nalazila – o tome ni slova.

Kada su 1981. godine otkriveni temelji očigledno verskog zdanja u delu Velikog grada Smederevske tvrđave, prema zidinama između kula 10 i 11, javila se nada da je to to. Ali, avaj, kada je sve iskopano što se iskopati dalo, ispostavilo se da je reč o malom hramu, daleko do veličine za saborni, u kome bi, po opisu, mogle da budu položene mošti Svetog Luke.

Daleko od toga da nije reč o značajnom nalazu, mada ni ovde nije najjasnije kada je (i ova) crkva podignuta. Ono što je izvesno jeste da je ta relativno skromna bogomolja u više navrata dograđivana i doziđivana, da je prva faza verovatno nastala još pre 1428, dakle pre gradnje Smederevske tvrđave.

Tokom naknadnih iskopavanja, otkriven je niz grobova u i oko crkve, a najznačajniji nalaz je iz 2012. godine – grob starije ženske osobe u kome su pronađene minđuše sa jasnim znakom dinastije Paleologa, vizantijske carske porodice, tu je monogram PALG i dvoglavi orao, simbol i ove kao i mnogih potonjih kraljevskih kuća.

Sve je to lepo i krasno, rekao bi neko, ali to nije, sada već zasigurno – ni  po veličini, ni po datumu podizanja, Blagoveštenjska crkva. Toj misteriji, nastanka i nestanka crkve Blagoveštenja u Smederevu vratićemo se još jednom, u sledećem nastavku serijala .

Projekat „Prvi hiljadu godina Smedereva – mitovi, legende i istorijske činjenice“ sufinansiran je iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

Skorašnji članci

error: Content is protected !!