Stanovnici Severne Makedonije i Srbije udišu najzagađeniji vazduh u Evropi

Izvor: theguardian.com, 23. septembar 2023 – Londonski Gardijan organizovao je istraživanje o zagađenosti vazduha u Evropi u kome su učestvovali eminentni stručnjaci sa više univerziteta. Ono što je nas zanimalo su podaci koji se odnose na ovu regiju, a koji su, u najmanju ruku, porazni.

Evropa se suočava sa „ozbiljnom krizom javnog zdravlja“, pri čemu skoro svi širom kontinenta žive u područjima sa opasnim nivoom zagađenja vazduha, pokazalo je istraživanje Gardijana.

Analiza podataka prikupljenih korišćenjem najsavremenije metodologije – uključujući detaljne satelitske snimke i merenja sa više od 1.400 stanica za praćenje tla – otkriva strašnu sliku prljavog vazduha, sa 98 posto ljudi koji žive u oblastima sa veoma štetnim zagađenjem sitnim česticama koje prevazilaze najveću dozvoljenu koncentraciju. Skoro dve trećine živi u oblastima gde je kvalitet vazduha više nego dvostruko veći od smernica Svetske zdravstvene organizacije.

Najgore pogođena zemlja u Evropi je Severna Makedonija. Skoro dve trećine ljudi širom te zemlje živi u oblastima sa više od četiri puta većim koncentracijama čestica PM 2,5 od smernica SZO, dok je utvrđeno da četiri oblasti imaju zagađenje vazduha skoro šest puta veće, uključujući i glavni grad Skoplje.

Nije mnogo bolje ni u Srbiji, koja drži neslavno drugo mesto po zagađenju u Evropi. U jednom drugom tekstu Gardijana, objavljenom prekjuče, naslov je „Beograd: grad u kome se prlјav vazduh doživlјava kao ‘posledica ekonomskog rasta’“.

Inače, skoro svi stanovnici u sedam zemalјa istočne Evrope – Srbiji, Rumuniji, Albaniji, Severnoj Makedoniji, Polјskoj, Slovačkoj i Mađarskoj – imaju vazduh duplo više zagađen od smernica koje propisuje SZO.

Više od polovine stanovništva Severne Makedonije i Srbije živi sa četiri puta većom koncentracijm nezdravih čestica u vazduhu od onoga što propisuju merila SZO.

Gardijan je radio sa stručnjacima za zagađenje na izradi interaktivne mape koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Merenja se odnose na PM2,5 – sitne čestice u vazduhu koje se uglavnom proizvode sagorevanjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu da prođu kroz pluća i u krvotok, utičući na skoro svaki organ u telu. Trenutne smernice SZO navode da prosečne godišnje koncentracije PM2,5 ne bi trebalo da prelaze 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza je pokazala da samo 2% stanovništva Evrope živi u oblastima unutar ove granice. Stručnjaci kažu da zagađenje PM2,5 uzrokuje oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje širom kontinenta.

„Ovo je teška kriza javnog zdravlјa“, rekao je Roel Vermeulen, profesor epidemiologije životne sredine na Univerzitetu u Utrehtu koji je predvodio tim istraživača širom kontinenta koji je sakupio podatke. „Ono što vidimo sasvim jasno pokazuje da skoro svi u Evropi udišu nezdrav vazduh“.

U Nemačkoj, tri četvrtine stanovništva živi sa dvostruko više tih čestica od smernica SZO. U Španiji je ta cifra 49%, au Francuskoj 37%.

U Velikoj Britaniji, tri četvrtine stanovništva živi u oblastima gde je izloženost između jedan i dva puta veća od smernica SZO, sa skoro četvrtinom više od dva puta iznad te granice.

Blizu 30 miliona Evroplјana živi u oblastima sa malim koncentracijama čestica koje su najmanje četiri puta veće od smernica SZO.

U Švedskoj, nasuprot tome, ne postoji oblast u kojoj PM2,5 dostiže više od dva puta više od vrednosti SZO, a neke oblasti u severnoj Škotskoj su među retkima širom Evrope koje su ispod njih.

Saobraćaj, industrija, grejanje u domaćinstvima i polјoprivreda su glavni izvori PM2,5 i uticaj često osećaju neproporcionalno u najsiromašnijim zajednicama.

Zagađenje vazduha postalo je klјučno pitanje u Evropi, a EU je pod pritiskom da učini više u borbi protiv rastuće krize javnog zdravlјa. Prošle nedelјe, Evropski parlament je izglasao usvajanje smernica SZO o PM2,5 do 2035. godine. Zakonom, koji tek treba da bude finalizovan u pregovorima sa savetom, bila bi postavlјena pravno obavezujuća granica za godišnju koncentraciju PM2,5 od 5µg/m3, što je manje od 25 µg/m3 danas.

Ali stručnjaci kažu da je potrebno odmah preduzeti hitne mere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da zagađenje vazduha utiče na skoro svaki organ u telu i povezano je sa ogromnim spektrom zdravstvenih problema od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine. .

Jedna nedavna studija je pokazala da je zagađenje vazduha odgovorno za milion mrtvorođenih godišnje , a drugo da mladi lјudi koji žive u gradovima već imaju milijarde toksičnih čestica zagađenja vazduha u svojim srcima .

Dr Hana Boogard, ekspert za zagađenje vazduha u Evropi u američkom Institutu za zdravstvene efekte, rekla je da je nova analiza klјučna da pomogne u informisanju debate o zagađenju vazduha i njegovim efektima na kontinentu, za koje je rekla da su rezultirali stotinama hilјada smrtnih slučajeva. godine.

„Ove smrti se mogu sprečiti i procena ne uklјučuje milione slučajeva nefatalnih bolesti, godine života sa invaliditetom, hospitalizacije koje se mogu pripisati ili zdravstvene posledice drugih zagađivača.“

Neki gradovi širom Evrope, uklјučujući London i Milano, čine korake u borbi protiv zagađenja vazduha, od uvođenja zona ultra niskih emisija do šema za smanjenje saobraćaja i inicijativa za pešačenje i vožnju biciklom. Ali stručnjaci kažu da političari moraju da deluju hitnije u svetlu sve većeg broja dokaza o šteti.

Istraživanja su takođe pokazala da je veća verovatnoća da će siromašnije zajednice unutar zemalјa živeti u područjima sa najvećom zagađenošću vazduha. Barbara Hofman, profesorka ekološke epidemiologije na Univerzitetu u Diseldorfu, rekla je da je zagađenje vazduha pitanje „ekološke nepravde“.

„Najviše pogođene zemlјe su takođe zemlјe sa najnižim srednjim prihodom, uz nekoliko značajnih izuzetaka – ovo ilustruje stepen ekološke nepravde koju doživlјavamo u EU. Čišćenje vazduha posebno u istočnoj Evropi je hitno potrebno kako bi se obezbedile jednake mogućnosti za zdrav život širom Evrope.”

Podatke su prikupili akademici sa Univerziteta u Utrehtu u Holandiji i Švajcarski institut za tropsko i javno zdravlјe u okviru projekta Ekpanse koji finansira EU . Koristili su kombinaciju izvora, od satelitskih podataka visoke rezolucije do stanica za praćenje zagađenja i informacija o korišćenju zemlјišta, da bi modelirali prosečne godišnje nivoe PM2,5 širom Evrope.

Vermeulen kaže: „Ovo su najbolјi podaci koji su dostupni u ovom trenutku… Sada nam trebaju političari da budu hrabri i ambiciozni i da preduzmu neophodne hitne korake za rešavanje ove krize.“

 

Skorašnji članci

error: Content is protected !!