Milenijum i kusur godina prošlo od prvog pomena imena Smedereva ili..

SMEDEREVO,  14. avgust 2023 – U prvim nastavcima serijala „Prvih hiljadu godina Smedereva – mitovi i legende“ bavili smo se događajima i ličnostima pre tog ključnog datuma – prvog pominjanja grada pod imenom Smedereva. Bilo je to, opšte je prihvaćeno, u povelji vizantijskog cara Vasilija II, istoriji poznatog i kao Bugaroubica, iz 1019. godine, u delu koji govori o Braničevskoj eparhiji Ohridske episkopije.  Da li baš tada po prvi put? Ili je reč o još jednom mitu/ legendi?

Da bismo došli do pravog odgovora moraćemo da se poslužimo podacima koje nam je ostavio možda i najpoznatiji historik sa ovih prostora Leontije Pavlović.  Naime, kako ste već mogli da pročitate u ovom serijalu, u blizini mesta na kome će nići kasnije grad bilo je rimsko naselje Mons Aureus. Kako je Leontije pisao, njega su Vizantinci zvali Sfenteremon. Vrlo je moguće da se iskrivljena verzija ovog naziva našla u kasnijim spisima, uključujući i one iz 1019. i 1020. Jer, i u Hercegovini, kod Gacka, postoje razvaline naselja pod imenom Smenderevo, a nekakvo Smederevo pominje se i u letopisu popa Dukljanjina tako da…

U svakom slučaju, prvi verodostojan pisani pomen o Smederevu nalazi se i u Povelji kneza Lazara iz 1381. godine, u kojoj se spominje manastir Ravanica i sela i imanja koja poklanja „u Smederevu ljudini Bogosavu s općinom i baštinom“.

Povelјa Kneza Lazara, izdata manastiru Ravanica 1381.(prepis)

Pretpostavlja se da je ime Smederevo kao takvo nastalo i pre, ali ne postoje pisani dokazi. Što se stranih izvora tiče, tek oko 1390. godine Smederevo pominje turski istoričar Ašik-paša Zadir.

Testament Butrovića (Dubrovački arhiv)

Po nekim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva, u doba Stefana Lazarevića Smederevo se spominje 1408. godine, kada je u njemu Bogoju Marojeviću iz Šumeta predat testament Dubrovčanina Marina Butrovića. Marin je, ostalo je zapisano, „bio bolestan ali duhom zdrav“ kada je oporuku sastavio u prisustvu Đurđa de Jakuša.

Tako, polako ali sigurno, dolazimo do vremena kada je Smederevo izvesno pod tim imenom postojalo, a kako i ne bi pošto je bilo prestonica i sa tom odrednicom odavde su išli i ovamo stizali razni dokumenti i ina pisanija.  No, ni tada to nije bio univerzalni sveprihvaćeni naziv, šaralo se i dalje. Mađari su pisali Szendro vara, a izvesni fra Mauro isporučio je 1459. portugalskom kralju Alfonsu V kartu sveta na kojoj je grad na Dunavu na ovom mestu nazvan Sinedreo. Konstantin Janičar je na  poljskom jeziku napisao „budovat Smederow“.

Srednjevekovna mapa Srbije; Smederevo sa 7 različitih imena (Matica srpska)

U svakom slučaju, Smederevo je tada već bilo prestoni grad, a kako i zašto je to postalo, kakvi su tu mitovi i legende, u sledećem nastavku.

Projekat „Prvi hiljadu godina Smedereva – mitovi, legende i istorijske činjenice“ sufinansiran je iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

 

 

Skorašnji članci

error: Content is protected !!