Udruženje profesionalnih lađara Srbije: Sami sebe carinimo…

Izvor: udruzenjeladjara.com.4. novembar 2022 – Ovih dana se na svim medijima objavljuje kako se ruše barijere na graničnim prelazima i ubrzava protok robe. Objašnjenje je da su zadržavanja na graničnim prelazima za transport robe preduga i da moraju da se smanje da bi se smanjili troškovi i povećala konkurentnost naše privrede.Međutim u rečnom transportu se povećavaju zadržavanja i troškovi transporta.

Prvi put u istoriji naše države carini se roba koja ide iz srpske luke u srpsku luku i koja je proizvedena u Srbiji. Tačnije, ne carini se nego se dva puta radi revizija odnosno ulaz/izlaz u sopstvenu državu a sve vreme se plovi u svojoj zemlji. Verovatno mislite da je ovo šala ili neka greška ali na žalost to je naša realnost.

Novim zakonom o graničnim prelazima uspeli smo sami sebe da carinimo i bespotrebno zadržavamo.

Iako smo kao UPLS više puta tražili sastanke sa nadležnima i davali predloge kako da se smanji zadržavanje i ubrza transport, nadležni su uradili potpuno suprotno. Zakonske regulative za lađare su kao da vozimo svemirske a ne rečne brodove.

Novim zakonom je uvedeno da svi teretni brodovi moraju da prođu carinsku i graničnu kontrolu u Velikom Gradištu, što za brodove pod Srpskom zastavom nije logično rešenje kao i za brodove koji ulaze u naše domaće luke, kao na primer u Prahovo.

Sada se po novom dešava da brod u luci Prahovo 859 km reke Dunav utovari robu, tu mora da izvrši carinske i granične formalnosti kao da izvozi robu i ponovo to da uradi u Velikom Gradištu 1059 km reke Dunav kao da uvozi robu. Za to vreme brod i roba se ne nalazi pod kontrolom srpskih vlast zato što je izašao zvanično iz zemlje i nalazi se u međunarodnim vodama.

Isto se dešava ako brod prevozi robu iz Apatina za Beograd. Prevoznik mora da obavi izlaznu reviziju u Apatinu pa ponovo u Bačkoj Palanci.

Ovim zakonom i njegovim tumačenjem su se povećali troškovi srpskih brodara i zadržavanje srpskih brodova. Samim tim proizvodi poskupljuju, a troškovi transporta rastu. Ovim postupkom zadržavanje broda je najmanje 12 časova pošto je teško da se sve manipulacije broda i papirologija može završiti za kraće vreme. Naša ministarstva još jednom uspevaju da dodaju nepotrebne namete domaćim firmama i tako favorizuju uvoz robe.

Još jedna anomalija je ako roba dolazi iz Hrvatske, onda se ne vrši carinska i pogranična kontrola u Bačkoj Palanci odakle počinju teritorijalne vode Republike Srbije nego u Novom Sadu, tako da brod sa teretom plovi kroz srpske teritorijalne vode više od 80 km bez nadzora.

Kako je za svaku pohvalu uvođenje graničnog prelaza u Bačkoj Palanci, tako je za svaku kritiku i žaljenje ukidanje graničnih prelaza Prahovo i Bezdan za srpske brodove pri ulazu u zemlju. Srpski brodovi tu dolaze u teritorijalne vode Republike Srbije i trebalo bi da koriste benefite domaćih teritorijalnih voda, a samim tim i brod i roba namenjeni Srbiji bi bili pod kontrolom institucija Republike Srbije.

Moramo da napomenemo, navode iz UPLS, da je ovakva praksa uvedena prvi put od samostalnosti srpske države.

Foto/ilustracija: Luka Smederevo, N. Pavlović©

Skorašnji članci

error: Content is protected !!