Site icon podunavlje.info

Prota Milutin Banić – zaveštanjem sirotinji sebi podigao večiti spomenik

SMEDEREVO,  30. oktobar 2022 – Prota Milutin od svoga primerenog vladanja, i sa svoje urednosti u dužnosti, bio je vrlo uvažen čovek za života, a po smrti biće blagoslovljen svud, dokle god dopre mrva njegovog dobročinstva. Bog da ga prosti!

Ovih nekoliko redaka iz knjige „Pomenik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijeg doba“ M. Đ. Milićevića iz 1888. godine možda su ponajbolja posveta junaku ove epizode serijala o znamenitim Smederevcima.

Milutin N. Banić rodio se 29. septembra 1817. godine u selu Pavlovcu, u okrugu kragujevačkom, od oca Nikole i majke Radojke. Osnovnu školu učio je u selu Saranovu i Palanci, a zatim je otišao u Beograd i tamo svršio Bogosloviju godine 1838. Po svršetku bogoslovskih nauka zađakonio se i poslat je u Smederevo, tu se i zapopio i ubrzo postao prota smederevski, služeći uzorito i verno, poštovan i cenjen na svakom koraku.
Kao čovek razborit i pošten, odlikovan je od svojih sugrađana najvišim počastima, tako je biran nekoliko puta za poslanika na narodnim skupštinama pa i na znamenitoj Sveto-Andrejskoj, na kojoj je obratio pažnju cele Srbije svojim patriotskim besedama.

Prota Banić u Carigradu prisustvovao sultanovoj predaji Smedereva Srbiji,  bio je i član delegacije znamenitih Srba koji su poslati u Stambol.  Knez Mihailo kada je pošao u Carigrad, u pratnji njegovoj bio je i Prota Banić.

Na Blagovesti, 6. aprila, knez je u Carigradskoj patrijaršiji prisustvovao službi, na kojoj je, zajedno sa grčkim sveštenicima, činodejstvovao i smederevski prota Banić; posle službe, kneza je u audijenciju primio patrijarh Carigradski.


Sledeći susret sa sultanom knez je imao na dan svog odlaska iz Carigrada, 11. aprila. Posle dužeg razgovora, sultan mu je uručio ferman (carsku zapovest) o ustupanju gradova. Tom prilikom sultan je odlikovao kneza ordenom Osmanije – prvim ordenom Carstva, i na poklon mu dao pet rasnih arapskih konja. Ordeni nižeg reda uručeni su i ostalim članovima kneževe svite, pa tako i smederevskom proti.

Prota Banić kao izraziti obrenovićevac učestvovao je u vraćanju dinastije Obrenović na vlast na Svetoandrejskoj skupštini 1858. godine.

Malo je znana činjenica da je baš zalaganjem prote Milutina N. Banića i Mite Đ. Ljotića (1814-1883) podignut Saborni hram Svetog Đorđa u Smederevu. Zanimljivo da tu činjenicu ni crkva ne pominje, da je nema, recimo, u odeljku Istorijat Hrama Svetog Velikomučenik Georgija na zvaničnoj stranici  ovog hrama. Piše, recimo, da je osvećenje crkve izvršio mitropoliti beogradski Petar Jovanović, ali prota Banić i njegovo zalaganje da se hram uopšte podigne ne biva napisano.

Ono zbog čega je još više zaslužio da mu se ime spominje jeste činjenica da je u opštini smederevskoj osnovao prvi sirotinjski fond sa bogatim novčanim ulogom.

Živeći smerno i skromno, prota Banić stekao je u Smederevu lepo imanje. Pred smrt svoju, on je napravio zaveštanje, po kome je dao opštini smederevskoj 1000 dukata u zlatu da se polovinom prihoda od tog novca pomaže svake godine smederevska sirotinja, a polovina da se kapitališe.

Na taj način ova će suma godinama jako se uvećavati, te će i pomoć sirotinji sve obilatija i veća biti.
Sa svoje urednosti i dužnosti kao sluga oltara Božjeg i primernog vladanja, prota Banić jako je cenjen i uvažen još za života svoga, a svojim zaveštanjem sirotinji, on je sebi podigao večiti spomenik.

Umro je 6. jula 1876. god. u Smederevu.

Grobnica Banića nalazi se na smederevskom Starom groblju, odmah pred crkve Uspenja Presvete Bogorodice. Obimni epitaf na njegovom nadgrobnom spomeniku podseća da je bio redovni član Apelacione Konzistorije, narodni poslanik i član kneževe delegacije koja je putovala u Carigrad 1867. godine prilikom preuzimanja gradova od Turaka. Na žalost, kao i većinu nadgrobnih spomenika i ovaj je nagrizlo vreme pa je to, kao što vidite na fotografiji, muka pročitati, stoga ovo kratko prpričavanje.

Nekada je prota Banić imao ulicu u centru grada, toliko je Smederevu značio, to je sadašnja Omladinska ulica, ona u kojoj se nalazi zgrada Gradske uprave ili, kako bi to Smederevci rekli „opštine“. Sadašnju Ulicu dobrotvora Banića teško je naći na mapi, kamoli u životu.

U tekstu korišćeni delovi iz „Pomenika znamenitih ljudi u srpskog naroda novijeg doba“ M. Đ. Milićevića iz 1888. godine i „Testamenti dobrotvora opštine grada Smedereva“ iz 1927. godine, reprint

Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Exit mobile version