Krivolov na rekama Srbije: Riba skupa, kazne simbolične?

Izvor: agroklub.rs, 21. oktobar 2022 – Ribočuvarske službe širom Srbije dobijaju veliki broj prijava protiv lica koja se bave krivolovom na rekama.

Ovim nezakonitim radnjama teško se staje na put pogotovo zbog činjenice da su propisane kazne male, kaže stručno lice Ribolovačkog saveza Vojvodine Ljubomir Pejčić.

„Cena ribe je visoka, a kazne su male i vrlo često se desi da sudije donesu nerazumne odluke i da evidentne ribokradice oslobode. Cena smuđa, u nastupajućem periodu slava i posta, ide i do 10 evra za kilogram. Za veče oni mogu da ulove i više desetina kilograma ribe“, kaže Pejčić.

Najveća kazna 30.000 dinara

Kazne, a i to što često ostanu bez alata, mreže ili čamca, ne sprečava ribokradice. Neki od njih su i više puta bili uhvaćeni i osuđeni.

„Kazne se kreću od 5.000 do 150.000 dinara. Najčešće se izriču minimalne kazne od 5.000 do 20.000 dinara. Pored kazne, ribokradice to sve košta i malo više ako ostanu bez alata i čamca, a treba da plate i troškove suda. Koliko je meni poznato najveća kazna je do sada bila oko 30.000 dinara.“

Ribolovački savez Vojvodine godišnje podnese i više od stotinu prijava.

„Tu ima i nekih sitnih prekršaja, kao ribolov bez dozvole, prekomeran ulov, ali više desetina prijava su ozbiljniji prekršaji kao ribolov sa mrežom, sa strujom i drugim alatima. Mnogo češće se dešava da nađemo ilegalno postavljene alate za krivolov ali ne zateknemo lica na tom mestu“, ističe naš sagovornik.

Velika pomoć od ribolovaca i građana

Da bi se bar donekle stalo na put ribokradicama, ribočuvari moraju da budu što češće na vodi, da prikupljaju informacije o nezakonitim radnjama.

„Velika pomoć su nam savesni ribolovci i građani koji prijavljuju takva lica ili ako su primetili postavljene alate koji nisu dozvoljeni. Poslednjih nekoliko godina ima pomaka u sudstvu. Sve se manje lica oslobađa, ali kazne nisu dovoljno visoke. Rešenje bi bilo da se povećaju kazne i da se u praksi te kazne sprovode.“

Ribolovački savez Vojvodine često apeluje na svest ljudi i preko fejsbuk stranice i u medijima.

„Ipak, apeli ne pomažu kod onih koji se ozbiljno bave ribokrađom. To pomaže samo kod rekreativnih ribolovaca. Zato je bitan dosledan rad na terenu. Na nekim vodama smo uveli popriličan red i ribokrađa je svedena na minimum, ali uvek postoje lica koja su uporna u tome jer su to ipak relativno lako dobijene pare“, kaže Pejčić.

Zabrana izlova kečige

Neke vode su prosto opustošene ribokrađom i ako se nešto ne uradi može da se desi da 80 do 90 odsto populacije ribe bude pokradeno. To se najčešće dešava na nekim jezerima ili barama.

Imali smo slučaj da uhvatimo lice koje je lovilo na struju. Kod njega smo pronašli više od 100 kg soma, a cena soma je oko 500 do 600 dinara. Zbog takvog krivolova na rekama pojedine riblje vrste su ugrožene pa su samim tim postale su i zaštićene. Zbog prekomernog izlova, pored i nekih drugih faktora, ugrožena je populacija kečiga. Pre tri godine je uvedena zabrana izlova kečige. Stavljena je na listu strogo zaštićenih vrsta. Najviše se lovila u Dunavu, Savi i Tisi.“

Cena dozvole

Inače, problem ribokrađe postoji u celoj Srbiji. Neke vode se bolje čuvaju, negde ljudi bolje rade svoj posao, ali problem je evidentan na svim rekama u zemlji. Ljubomir Pejčić kaže da je cena dozvole za rekreativni ribolov za lica od 18 do 65 godina 7.000 dinara, za lica starija od 65 godina i žene je 3.500 dinara, a za maloletna lica i osobe sa invaliditetom je 600 dinara.

Cene dozvola za privredni ribolov, koji je dozvoljen samo na Dunavu, Savi i Tisi, zavise od korisnika i terena, a kreću se od 60.000 do 140.000 dinara.
Dozvole važe za jednu kalendarsku godinu.

Objavljeno na agroklub.rs, autor: Jelena Lukić

Foto/ilustracije: pixabay.com

Skorašnji članci

error: Content is protected !!