Legalizacija –  šta može da se ozakoni a šta ne i koliko će to da košta

11. avgust 2021 – U Srbiji ima oko dva i po miliona bespravno podignutih objekata, jedna je od procena. Novi Zakon o legalizaciji je u fazi pripreme i očekuje se da će u Skupštini biti već idućeg meseca. Jedna od izmena, koja se nezvanično pominje, jeste da će svi objekti izgrađeni do 2015. automatski biti upisani u katastar do 2023. godine. To još ne znači da će svi moći da dobiju papir da im je objekta legalan, biće olakšana legalizacija onima koji su gradnjom rešavali egzistencijalno pitanje, ali će se oko 10 odsto onih koji su gradili na divlje zbog zarade suočiti sa rušenjem objekata.

Zakon o ozakonjenju objekata počeo je da se primenjuje 27. novembra 2015. godine, pa je potom izmenjen 2018. i 2020. godine. Ideja je da se podstaknu vlasnici stanova, kuća i drugih nekretnina da uđu u proces legalizacije objekata, da ih ozakone.

Cilj  je da se zakonom legalizuje objekat koji je završen u građevinskom smislu, ali još uvek nije dobio upotrebnu ili bilo koju drugu dozvolu. Naravno, kao i u svakom zakonu i u njemu postoje brojni izuzeci od njegove primene. Zakon se ne primenjuje na objekte za koje je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, a koji se koristi bez rešenja o upotrebnoj dozvoli. Izuzetak je i  kad investitor izgradi trajni objekat na zemljištu koje mu je dato za privremenu upotrebu. Zakon se, očekivano, ne primenjuje na objekte koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno bez odobrenja za gradnju u skladu sa propisima. I, važno, Zakon o legalizaciji predviđa i da od obaveze ozakonjenja budu izuzeti objekti koji su izgrađeni u vreme kada se po zakonu nije zahtevalo prethodno pribavljanje građevinske dozvole.

Neće biti legalizacije objekata koji su izgrađeni na podlozi koja nije odgovarajuća, na močvarnom tlu, klizištu i sličnom teretu, niti one koji su izgrađeni od materijala koji ne obezbeđuje sigurnost objekta, kao i one koji se nalaze na površinama javne namene ili su te površine planirane za izgradnju objekata javne namene. Podrazumeva se, nema legalizacije ni za objekte koji su izgrađeni u zonama gde je propisana zaštita prirodnih, kulturnih dobara od izuzetnog značaja, kao i one koji se nalaze u zonama oko vojnih objekata, puteva, železnice…

Naravno da će legalizacija imati i svoju cenu. Visina takse zavisiće od klase, površine ali i namene objekta koji se legalizujuju. U najavi novih pravnih propisa napomenuto je da će visina naknada biti mala, kako bi se na taj način podstakao celokupan proces.

Za pojedinačne objekte koji imaju do 100 kvadrata, taksa bi trebalo da bude 5.000 dinara. Za kuće koje imaju od 100 do 200 kvadratnih metara, takva taksa iznosi 15.000 dinara, a za one od 200 do 300 kvadrata vlasnici će morati da plate 20.000 dinara. Za porodične stambene objekte korisne površine veće od 300 kvadrata plaća se taksa za ozakonjenje od 50.000 dinara. Za stambene i stambeno poslovne objekte namenjene tržištu, koji se sastoje od više stanova i drugih posebnih delova, kao i komercijalne objekte korisne površine do 500 kvadrata taksa za ozakonjenje trebalo bi da bude u iznosu od 250.000 dinara.

Procedura legalizacije izgleda ovako. Nakon što se utvrdi da postoji mogućnost ozakonjenja, obaveštava se vlasnik nezakonito izgrađenog objekta da u roku od 15 dana od dana obaveštenja plati taksu za ozakonjenje, koja je propisana zakonom. Ako vlasnik takvog objekta ne dostavi dokaz o plaćenoj taksi nadležni organ će rešenjem odbaciti zahtev.

Sve ranije iznete cifre treba uzeti s rezervom, prave ćemo saznati kada Zakon bude usvojen. Jedna od dobrih stvari koje posebno napominju autori novog zakona jeste da će sve procedure i institucije koje su komplikovale taj posao biće eliminisane. Pa da vidimo…

Foto/ilustracija: podunavlje.info

Skorašnji članci

error: Content is protected !!