Zagađenost vazduha i korona – veza opasna po život, tvrde stručnjaci

SMEDEREVO, 20. decembar 2020 – I da nema korone Smederevci bi trebalo da nose maske. Košava je malo pomogla, ali i ona dođe i prođe. Zagađenost vazduha je proteklih meseci bila takva, pogotovo otkako je počela grejna sezona, da su često brojke, i sa mernih stanica naše Agencije za zaštitu životne sredine, kako možete da vidite na slici, odlazile u nebesa.

Evropsko udruženje kardiologa objavilo je nedavno studiju po kojoj će zagađenje vazduha na Starom kontinentu uticati da smrtnost od kovid virusa bude u proseku gotovo za 20 posto veća nego što bi inače bila. Najgore će proći Česi, gde je taj procenat 29, a najbolje Irska sa 6 posto. Srbije u ovom istraživanje nema, ali možete da zamislite… Jer, dugotrajna izloženost koncentraciji zagađujućih materija u vazduhu, kako se navodi u studiji, uzrokuje pojavu kardiovaskularnih i respiratornih hroničnih oboljenja, stanja koje pogoduje nastanku bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV2, što je u stvari – teški akutni respiratorni sindrom izazvan koronavirusom.

Kad se ova tema, nečistog vazduha, pokrene u Smederevu svi nekako pogledaju u Železaru ali, sudeći po višegodišnjem kalendaru zagađenja, očigledno da ona nije jedini krivac. Daleko od toga da aboliramo Železaru, kakav je to i koliki zagađivač najbolje znaju meštani Radinca, Male Krsne, Vranova i ostalih sela u okolini. Ono što je izvesno jeste da sa sezonom loženja, kada pokulja dim iz odžaka širom Smedereva, privatnih kuća ali i kotlarnica sistema centralnog grejanja, vazduh ovde sve samo ne zdrav. Po podacima iz studije Svetske zdravstvene organizacije, od posledica zagađenja vazduha u Smederevu smrtno strada godišnje u proseku 223-oje ljudi. Procena se odnosi na 100 hiljada ljudi, baš koliko otprilike ima na području grada Smedereva, Taj jezivi prosek Smederevaca koji godišnje umiru od lošeg vazduha među najvećim je u Srbiji. Gledano u odnosu na broj stanovnika, odnosno na broj smrti na 100.000 ljudi, samo su Valjevo i Užice gori.

S obzirom da je, naročito u večernjim satima, prema podacima koji se očitavaju, zagađenje najveće u delovima Smedereva koji čak nisu direktno izloženi, ili su brdima zaklonjeni od strujanja vazduha iz pravca Železare, očigledno je da je grejanje faktor koji se ne može zaobići kada je zagađenje u pitanju. Da je drugačije ne bi se Balkanska i Rasadnička ulica tako često po pojavljivale sa upozorenjima na nezdrav vazduh. Jer, to su delovi grada gde su gotovo isključivo individualna ložišta. A loži se sve i svašta, ne zato što se nekom tako hoće, nego što muka tera. Ne govorimo o gumama i krpama, koje takođe ponegde završe u pećima, procenat jalovine u lignitu kod nas, recimo, kako je nedavno potvrđeno, takav je da bi neko morao da završi u zatvoru.

Individualno grejanje u svetu je, baš zbog zagađenja, predmet posebne pažnje. Tako u Nemačkoj Federalna vlada daje subvencije za inverter klima uređaje, sisteme za grejanje na pelet i efikasnije bojlere na gas. U Kini je Vlada, još 2013 godine, započela program zamene peći na ugalj iz domaćinstava i namerava da ovaj proces završi tokom 2021. godine. Program je, naravno, započet kako bi se smanjili visoki nivoi zagađenja vazduha, po kojima je Kina doskora bila čuvena, poboljšalo javno zdravlje, ali i smanjili efekti staklene bašte. Vlada i lokalne samouprave i tamo subvencionišu uvođenje inverter klima, električnih peći sa skladištenjem energije, grejanja na gas i unapređenih peći na prečišćeni ugalj.

A kod nas? Niko ne kontroliše kakav se ugalj prodaje, o subvencijama za prelazak na zdravije grejanje i da ne pričamo. Ovaj problem građani sami ne mogu da reše. Ako jedno domaćinstvo odluči da pređe na ekološki čistiji vid grejanja, kvalitet vazduha joj se neće promeniti. Samo će se povećati troškovi. Zato već godinama tokom grejne sezone ostajemo zarobljeni u otrovnom smogu.

Država u ovoj stvari ne bi smela da se pravi mrtva. Uostalom na to je obavezuje i Ustav, koji u članu  74 doslovce kaže: „Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zaštitu životne sredine“. Koliko je onih koji treba da brinu o dobrobiti stanovnika države kojoj su na čelu uopšte pročitalo Ustav, bez onoga – koliko ga poštuju, posebno je pitanje.

U međuvremenu, meteorolozi opet najavljuju košavu. Jupiii! Dotle je došlo, da se radujemo najgorem vetru koji poznaju ovi prostori. Ako o našem zdravlju ne brinu malopre pomenuti, izgleda da barem neko odozgo brine.

Skorašnji članci

error: Content is protected !!