Šta građani misle o lokalnim samoupravama, šta je dobro, a šta ne

SMEDEREVO, 23. oktobar 2019 – Obimno istraživanje pod nazivom „Zadovoljstvo građana kvalitetom života u lokalnoj zajednici i uslugama lokalnih samouprava“ sproveo je Program Swiss PRO u saradnji sa organizacijom CeSID u 50 gradova i opština Srbije na ukupnom uzorku od 11.387 građana. U Smederevu je na 99 pitanja odgovorilo njih oko 300, između ostalog i na to kakvi su im stavovi o kvalitetu života u lokalnoj zajednici, kako gledaju na rad lokalnih organa vlasti, administracije i službenika, koliko poverenja imaju u lokalne institucije… Danas su u Smederevu predstavljeni rezultati istraživanja.

– Nekom će se možda učiniti da je 300 relativno mali broj, ali u Americi, koja ima 300 i nešto miliona stanovnika, istraživanja te vrste rade se na uzorku od dve hiljade ljudi kako bi se dobili validni rezultati – objašnjava Dragan Mladenović, savetnik za dobro upravljanje na programu Swiss PRO.

Na skupu su predstavljeni ukupni rezultati ali i podaci specifični za Podunavski, Pomoravski, Braničevski i Borski okrug i, mada imaju dosta zajedničkog, po nekim pitanjima prilično se razlikuju. Smederevci su, recimo, najzadovoljniji dostupnošću mesta za kupovinu i najnezadovoljnji dostupnošću parking mesta. Borani pak najbolju stranu života u tom gradu vide u kvalitetu obrazovno-vaspitnih ustanova, a najgoru u kvalitetu životne sredine. U Smederevu to pitanje, začudo, nije bilo značajnije zastupljeno u odgovorima.

Zanimljiv deo istraživanja odnosi se na pitanje koje je glasilo: „Da li lokalna vlast vodi računa o građanima i pruža usluge adekvatne njihovim potrebama?“ U Smederevu je procenat zadovoljnih 57, a nezadovoljnih 32 posto. U Svilajncu ili Jagodini mnogo su zadovolniji lokalnom vlašću, a najnezadovoljniji u Petrovcu na Mlavi i pomenutom Boru. Kada se napravi prosek, čuvena statistička „sarma“ – jedni jedu kupus drugi meso, proizilazi da je među ispitanim stanovnicima Srbije 45 odsto zadovoljno delanjem lokalne vlasti u odnosu na njihove potrebe, a 44 posto nije.

Ono što će neke čelnike opština i gradova obradovati a neke zabrinuti jeste poverenje u najviše organe. U Smederevu, recimo, najviše poverenja, po ovom ispitivanju, uživa gradonačelnica – 19 posto, po 18 procenata su dobili gradska administracija i Gradska skupština, a 17 Gradsko veće. Karakterističan je primer Svilajnca, gde čak 66 odsto stanovnika najviše poverenja ima u predsednika opštine, a u Boru su svi tri procenti najmanji – oko 11 posto svima. U proseku, u „sarmi“, gradonačelnici i predsednici opština imaju oko 23, administracije 24, skupštine 17, a gradska odnosno opštinska veća 16 posto.

Bilo je i škakljivih pitanja, recimo o tome ko je i od koga tražio pomoć – vezu ili poznanstvo da bi lakše obavio neki posao u gradskoj/opštinskoj upravi. Najčešće se, kada su ovakve stvari u pitanju, angažuje rodbina i prijatelji, ređe čelnici i zvanični administracije. Nikada nešto takvo, navodno, nije uradilo 74 posto ispitanih. U Smederevu je taj broj manji – njih oko 47 odsto je „priznalo“ da je poteglo vezu da završi nešto.

– Neki podaci su očekivani, neki ne. Ovakva istraživanja trebalo bi da budu alat za lokalne samouprave, da budu bolje, da iskoriste ono što su ljudi rekli, da bi na osnovu njihovih mišljenja uradili što je neophodno, prilagodili se potrebama njihovih stanovnika – kaže Bojan Klačar, izvršni direktor CeSID-a.

Jedno od spornih pitanja u Smederevu je bila upoznatost građana sa prioritetima budžeta, na šta se troše pare iz gradske kase. U to ime, Gradska uprava je već za petak, da li po sugestijama iz istraživanja ili su se sami setili – bitno je da se događa, zakazala javnu raspravu o nacrtu budžeta grada za 2020. godinu.

Skorašnji članci

error: Content is protected !!