Site icon podunavlje.info

Smederevo na Dunavu: Šansa, šansa, šansa… I?

SMEDEREVO, 30. septembar 2019 –Da li je Smederevo iskoristilo sve šanse koje mu pruža onaj alternativni naziv koji, pogotovo sportski novinari, tako često rabe, to što je „Grad na Dunavu“? U do sada objavljenih osam nastavaka ove naše priče mogli ste da pročitate da je to uspevalo kako gde, kako u kojoj oblasti. Negde su to stative, da nastavimo rečnikom sportskih kolega, a ponegde, bogami, i poveći promašaji. A ima toga još, ispostavilo se da pomenutih planiranih osam segmenata dvomesečnog ciklusa nije dovoljno da se sve pobroji, pa će u ovom biti izdvojeno ponešto od onoga što nije stalo, a nije manje važno.

Smederevo je, mada na Dunavu nastalo, u ovom poslednjem veku od njega uglavnom bežalo. Pelo se u brda. Umesto kuća na obali Dunava nikla je industrija, kojoj je to baš zgodno mesto. Uzvodno od centra grada, od Tvrđave, sve do Jugova, nizvodno, sa izuzetkom divljeg naselja Metalora, gotovo da i nema drugog do industrijskih postrojenja. Dalo bi se raspravljati zašto je to tako, koliko je deo plana, a koliko se desilo linijom manjeg otpora, naročito u socijalističko doba. Sad je tako kako je, nema nazad. Ostao je jedan, a poveći, neiskorišćen deo – Ada.

Smederevska ada, uprkos svom imenu, nažalost, još od 1739. i Beogradskog mira pripada „onoj“ strani Dunava, nekada Austrijancima, otkad su oni otišli, pa i sada je tako, Opštini Kovin. Izgradnjom Đerdapa značajno umanjena, još uvek je ogromna, jedna od najvećih ada na srpskom delu Dunava, dugačka gotovo 6, široka 1,2 kilometra. Nekadašnjih plaža na špicu Ade odavno nema, da bi se moglo govoriti o njenim turističko-rekreativnim potencijalima, sada uglavnom služi za snabdevanje ogrevnim drvetom divljih drvoseča. Lovište Smederevska ada zahvata, pazite ovaj podatak, 1.600 hektara i pripada Šumskom gazdinstvu Banat, sa sedištem u Pančevu.

Kad se već nismo mi setili, pre nekih osam godina pojavili su se stranci sa velikim planovima – da na Adi podignu turističko-rekreativni kompleks. Hotel sa pet zvezdica, luksuzne splavove-kućice, marinu, plažu, teniske i golf terene, šta sve ne. Iza svega su stajali, u stvari, naši stručnjaci, arhitekte, zaposleni u australijskoj firmi “DASH Architects”. Trebalo je da se čitava stvar predstavi na nekakvom sajmu u Abu Dabiju, i onda bi, kao, investitori, potrčali da daju pare, tako je tada rečeno. Šta je dalje bilo ne zna se, ostale su samo lepe slike kako bi to moglo da izgleda, investitori a ni pare ne stigoše.

Ada je i raj za ribolovce, i tu dolazimo do druge šanse. Činjenica da je poslednjih decenija ako ne industrijski a ono zanatski ribolov na Dunavu, od pomenute izgradnje Đerdapa i zagađenja reke, pa i nekontrolisanog izlova, postao incidentna pojava. Ipak, i danas ako prođete putem pored Orešca, na svakoj drugoj banderi videćete natpis „Riba“. Poslednja oaza alasa se ne da. A i to nije moralo da bude tako. Smederevo je pre par godina bilo popriličan predmet podsmeha kada je ovde podignuta, i svečano otvorena, fabrika za preradu morske ribe. Pokazalo da su bili u pravu oni koji su u šali govorili i pisali kako su investitori zakasnili samo nekoliko miliona godina, kada je tu bilo Panonsko more. Svi znamo kako se ovo završilo, sada je u toj hali fabrika hleba, valjda, a naredni zakupac bi, da sve ostane u hrišćanskom duhu, mogla da bude neka vinarija. Šalu na stranu, ribolov na ovom području, i ovakav kakav je sada, u svom poprilično rudimentarnom obličju, mogao bi drugačije da funkcioniše da su poživele zadruge. Njihovi članovi, tako organizovani, imali bi interes da paze Dunav mnogo više od nekih Srbijavoda i sličnih, da poribljavaju određene poteze, zašto da ne. Možda još uvek nije kasno.

Nije, sigurno, kasno da se Dunav, kao trejd mark, kako bi se to današnjim jezikom reklo, iskoristi za povezivanje na nivou kulture. Kao u nekom televizijskom dnevniku, pred kraj stigosmo do kulture i sporta. U svoj sili kulturnih događanja u Smederevu zapaćenih poslednjih decenija nijedno nije bilo okrenuto na tu stranu. I opet je to moralo da stigne od drugde, Beograđani su se setili da je Smederevo zgodno, da može da se iskoristi za festival filmova podunavskih zemalja – Dunav film fest. Čak su i jedan deo programa namestili na Dunavu, na brodu koji bi trebalo da bude pristan. Nedavno je festival imao drugo izdanje, izgleda da će čitava stvar da zaživi, da se Smederevo i Dunav nađu u istoj rečenici kada dođe do kulture. Moglo bi toga, sličnog, da bude još, zar ne?

Veslački klub Smederevo jedan je od najznačajnijih u Srbiji, daje reprezentativce, osvajače medalja na evropskim i svetskim prvenstvima. Tu je i Brodarski klub Metalac, samo još njih da pomenemo, a Smederevo, osim sporadičnih, manj-više lokalnih, odavno nema nikakvu značajnu sportsku manifestaciju koja bi se održavala na Dunavu. Ako je za veslanje neophodna mirna stajaća voda, za jedrenje to nije uslov. Smederevo je nekada, mnogi to ne znaju, imalo tribine za gledaoce na obali Dunava, baš za tu namenu – za gledanje regatnih takmičenja, sada nema ni adekvatan pristan za izvlačenje čamaca i jedrilica, o marini da i ne govorimo.

Srbija je član gotovo svih evropskih organizacija kojima je Dunav glavna tema i jedino pitanje kojim se bave. Sve one, bez razlike, imaju fondove namenjene finansiranju projekata u različitim oblastima. Nedavno smo bili svedoci saradnji Smedereva sa Opštinom Gilad iz Rumunije, na realizaciji projekta „Vodeni sportovi – zdrava budućnost za našu decu“, koji se sprovodi u okviru Interreg-IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija-Srbija, finansiranog od strane Evropske unije.

Uzgred, Gilad ima oko 1.800 stanovnika i on je, kao takav, uspeo da se „plasira“ za sredstva EU. Gilad će akonto učešća u zajedničkom projektu sa Smederevom dobiti izgradnju centra za bavljenje vodenim sportovima za decu. Smederevo – izradu tehničke dokumentacije za izgradnju zatvorenog bazena. U pitanju je nekih 830 hiljada evra koje su raspodeljeni između Gilada i Smedereva, a to je mrvica onoga što bi moglo da se dobije iz raznih fondova. Samo treba valjanih projekata…

Foto/ilustracija, naslovna: Google maps, u tekstu: Nenad Pavlović© za podunavlje.info, DASH Architects, commons.wikimedia.org, Dunav Film Fest

Projekat „Smederevo na Dunavu“ sufinansiran je iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Exit mobile version