Site icon podunavlje.info

Grinje u usevu soje

GALENIKA/FITOFARMACIJA, 24. Jun 2019 – Usevi soje su uz povoljne vremenske uslove u sjajnoj kondiciji i obećavaju maksimalne prinose. Međutim, kao i svake godine pojava određenih štetnih organizama će sprečiti da do toga dođe ukoliko prepustimo da se biljke same bore sa štetočinama koje koriste listove biljaka soje za svoju ishranu i smanjuju površinu koja obavlja proces fotosinteze i nalivanje zrna.

Koprivina grinja (Tetranichus urticae Koch) je veoma česta štetočina useva soje u poslednjim godinama. Štetočina ima 4 faze razvoja: jaja, larva, nimfa i adult (odrasla jedinka). Za razvijanje ove štetočine, zavisno od vremenskih uslova, potrebno je 5-19 dana. Nakon poleganja jaja, ukoliko je temperatura 24°C, za 3 dana će doći do izleganja larvi, ukoliko je temperatura niža broj dana se povećava. Iz jajeta se pile larve koje se slabije hrane u odnosu na nimfe. Nimfe su veoma slične adultima. Adulti (odrasli) su poslednji stadijum razvoja koprivine grinje i prave najveću štetu u odnosu na prethodne stadijume.

Odrasla ženka za vreme svog života može položiti 50-100 jaja, što znači da usled 10 toplih dana možemo imati hiperprodukciju u svom usevu. Odrasli se mogu videti golim okom u uslovima dobre osvetljenosti, žute do narandžasto-braon boje su, sa karakterističnom pojavom dve tamne tačke na dorzalnom delu. Koprivina grinja se hrani probijanjem ćelijskih zidova i isisavanjem sadržaja iz ćelija. Takve ćelije postaju nefunkcionalne i odumiru. U uslovima jakog napada biljka soje počinje sa formiranjem novih listova umesto nalivanja mahuna odnosno zrna.

Pojava hloroze izazvane pojavom koprivine grinje najčešće se javlja od uvratina ili obodima parcele, u vetrovitim uslovima dolazi do bržeg širenja ove štetočine. Simptomi na listovima su u vidu pojave hlorotičnih listova, listova žute do bronzaste boje. Poljoprivredni proizvođači često ove simptome poistovećuju sa herbicidnim oštećenjima ili simptomima usled pojave sušnog perioda, pa se ne odlučuju na tretman protiv koprivine grinje. Biljke napadnute koprivinim grinjama često ne formiraju dovoljan broj mahuna, što dovodi do toga da je formiran nedovoljan broj sitnih zrna u mahuni soje.

Na listovima soje na lokalitetu Rume je detektovano preko 20 pokretnih jedinki na uzorku od 40 nasumično uzetih listova. Za suzbijanje ove štetočine izvanrednu efikasnost poseduju preparati koji u sebi sadrže aktivnu materiju abamektin, u savremenim formulacijama. Radi maksimalnog efekta preporučljivo je da se tretman protiv grinja radi sa 300-400 lit vode po ha, uz dodavanje okvašivača.

Gusenice leptira spadaju u značajne štetočine u usevima soje. Radi se o polifagnim štetočinama koje izazivaju golobrst biljaka. Najčešće se radi o: stičkov šarenjak (Vanessa cardui) i gama sovica (Autographa gamma). U večernjim satima se povećava aktivnost imaga i larvi, pa je u to vreme najbolje izvršiti pregled useva. Ženka gama sovice može položiti do 500 jaja. U našim uslovima imaju 2-3 generacije. Stričkov šarenjak ima 2-3 generacije, a prag štetnosti je jedno jaje ili jedna larva po biljci. Nakon obilazaka velikog broja useva soje na teritoriji Vojvodine konstatovano je na više lokaliteta dva i više jajeta na biljci, pa se može uskoro očekivati piljenje velikog broja gusenica. Preparat sa kombinacijom dve aktivne materije hlorpirifos + cipermetrin ima odličnu efikasnost u suzbijanju ovih štetočina.

Uz insekticid ili akaricid za useve soje bi bilo poželjno dodati folijarno đubrivo FOLIGAL BOR 150 u dozi od 1 lit/ha zbog bolje oplodnje cvetova.

Važna napomena: Pre upotrebe preparata obavezno je pročitati uputstvo i ponašati se u skladu sa preporukama!

Foto: Galenika-Fitofarmacija

Exit mobile version