Zaštita koštičavih voćnih vrsta

GALENIKA/FITOFARMACIJA, 4. jun 2019 – Iako zauzimaju značajne površine u voćarskoj proizvodnji, u Srbiji nije dovoljno urađeno na unapređenju tehnologije proizvodnje koštičavog voća. Od oko 1,5 miliona tona voća koliko se godišnje proizvede u Srbiji, više od milion tona je koštičavo voće, što je 60-70% ukupne proizvodnje.

Gajenje koštičavog voća je potencijalno visoko profitabilno i kao takvo je veoma značajno za individualne poljoprivredne proizvođače. Tržište traži sve bolji kvalitet plodova i veći prinos, a oni se ne mogu dobiti bez adekvatne i pravovremene primene mera zaštite i ishrane. Mere zaštite treba sprovoditi prema potrebi, odnosno svaki tretman treba izvoditi na osnovu procena opasnosti od prouzrokovača biljnih bolesti ili štetnih insekata. Za razvoj biljnih bolesti presudne su temperatura i vlaga, i od njihovih vrednosti zavisi nastanak, dinamika i štetnost bolesti. Kada su klimatski parametri optimalni za razvoj parazita, u prvom redu gljiva, u toku vegetacije njihova agresivnost dolazi do maksimuma, a razvoj i štetnost bolesti ispoljavaju se do najvišeg stepena. Od najvećeg značaja je pravilno određivanje momenta tretiranja, kvalitet izvedenog tretiranja i adekvatan izbor sredstva za zaštitu bilja.

Gljive iz roda Monilinia predstavljaju patogene koji svake godine nanose najveće gubitke u prinosima voća svetu. Štetnost u kišovitim godinama može biti i do 100%, ako se uzme u obzir sušenje cvetova, grančica i trulež plodova. Karakteristični simptomi se javljaju u vidu sušenja cvetova i grančica, u prvom delu vegetacije, kao i truleži plodova u drugom delu vegetacije.

Na području Srbije je utvrđeno prisustvo tri različite vrste: M. laxaM. fructigena i M. fructicola. Među prouzrokovačima sušenja cvetova, grana i grančica kaoi mrke truleži plodova koštičavih voćaka u Srbiji dominantno se javlja M. laxa, dok je zastupljenost ostalih vrsta ovog roda znatno manja – M. fructigena i M. fructicola.

Monilia laxa – primarno izaziva sušenje cvetova ili grančica, ali trulež plodova. Pored koštičavog voća, može se javiti i kod jabuke, dunje i kruške.

Monilia fructigena – uglavnom je patogen plodova jabučastih voćaka. Izaziva trulež plodova u koje prodire uglavnom preko mehaničkih oštećenja nastalih napadom insekata, gradom, pucanjem ploda i sl.

Monilia fructicola – najčešće je patogen plodova koštičavih voćaka – breskve, nektarine, šljive, kajsije, trešnje i višnje, ali napada i jabučaste voćne vrste.
Prisustvo M. fructicola,detektovano je po prvi put u Srbiji 2013. godine, na plodovima koštičavih voćnih vrsta, ali i na plodovima jabuka  u našoj zemlji.

Palež cvetova i sušenje grančica koštičavog voća

Gljiva najčešće prezimljava u zaraženim mumificiranim plodovima ili kao micelija u rak-ranama mladara u kojima nastaje sporulacija. Nastale konidije raznose vetar i kiša. Konidije dospevaju na cvet, gde klijaju i ostvaruju infekciju. Infekcija cveta se najčešće dešava preko žiga tučka, što predstavlja osnovni način zaraze. Infekcije mogu nastupiti preko drugih delova cveta, kao što su antere i krunični listići, ali su one od manjeg značaja. Nakon pojave prvih simptoma na cvetovima, zaraza se širi tokom vegetacije konidijima. Obično je potrebno 3-7 dana od infekcije do pojave prvih znakova nekroze. Optimalne temperature za infekciju ovim patogenom su 22-25°C, na kojima je dovoljno da cvet bude vlažan 3-4h. Infekcije cveta se ostvaruju i na temperaturama nižim od 10°C, ako kišni period traje duže od 24h.

Sa merama suzbijanja treba krenuti još tokom mirovanja vegetacije preparatima na bazi bakarnog oksihlorida – BAKARNI OKSIHLORID 50 (0,5%), CUPROZIN 35 WP (0,35%) ili PLAVO ULJE (2-3%). Cilj ovog tretiranja je smanjivanje prezimljavajućeg infekcionog potencijala na mestu prezimljavanja. U zavisnosti od vremenskih uslova, neophodno je izvesti 1-3 tretmana od početka cvetanja do kraja precvetavanja. Preporuka je da se prvi tretman obavi početkom cvetanja, drugi u punom cvetanju, a treći (u slučaju produženog cvetanja) 4-5 dana posle prethodnog. U kišovitim godinama kada je razvučen period cvetanja, treba obaviti maksimalan broj tretiranja. Zbog mogućnosti razvoja rezistentnosti gljive, neophodno je primenjivati fungicide sa različitim mehanizmom delovanja. Galenika Fitofarmacija preporučuje primenu fungicida kao što su: GALOFUNGIN T (0,1%), NEON (0,05%), PEHAR (0,2%) ili AKORD (0,075%). Prvi tretman se preporučuje u fenofazi početka cvetanja (10-20% otvorenih cvetova), a drugi u fenofazi punog cvetanja (100% otvorenih cvetova). U uslovima ekstremno loših klimatskih prilika treba izvesti i dodatno tretiranje u fazi precvetavanja. PEHAR i NEONsu fungicidi iz grupe anilinopirimidina, čija se efikasnost ogleda u veoma dobrom delovanju na niskim temperaturama u fenofazama cvetanja i precvetavanja.

Trulež plodova koštičavog voća

Sa ekonomske tačke gledišta, trulež plodova je jedno od najrazornijih oboljenja breskve, ali i ostalih koštičavih voćnih vrsta. U povoljnim uslovima, ovo oboljenje može dostići epidemijske razmere i za veoma kratko vreme dovesti do potpunog gubitka prinosa. Trulež ploda se naglo širi posebno u periodima dugotrajnih kiša, posebno ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lepog i sunčanog vremena. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih mikropukotina, nevidljivih okom. Te pukotine praktično i predstavljaju ulazna mesta za infekciju gljivom. Takođe, sve bolesti i štetočine koji oštećuju plodove doprinose jačem širenju monilioza, kao i grad. Te rane i pukotine su ulazna mesta za širenje bolesti, naročito posle kiše.

Tokom vegetacije, u zasadu breskve i nektarina, potrebno je na vreme obaviti proređivanje plodova kako bi se smanjila dodirna površina između plodova, a time i oštećenje površine plodova. Neophodno je, takođe, suzbijati štetne insekte koji oštećuju plodove i na taj način smanjiti povrede nastale mehaničkim putem. Treba voditi računa i o poznatim razlikama u osetljivosti pojedinih sorata tako da broj tretiranja i izbor fungicida treba prilagoditi osetljivosti sorte.

U paleti kompanije Galenika Fitofarmacija postoji više fungicida koji imaju svoje mesto u programu zaštite od prouzrokovača truleži plodova imajući u vidu njihovu biološku efikasnost. Fungicid METOD 480 SC (0,3%) može biti dobar izbor u slučajevima gde nema mnogo inokuluma i kada je opasnost od nastanka infekcije relativno mala. Ukoliko su uslovi za nastanak truleži ploda povoljni, neophodno je upotrebiti fungicide sa sistemičnim delovanjem. Nakon prorede plodova za preporuku je korišćenje fungicida AKORD (0,075%) koji je veoma efikasan u suzbijanju truleži plodova. Početkom zrenja plodova, a najkasnije do 14 dana pre berbe preporučujemo upotrebu preparata ATLAS (0,06-0,08%). Atlas je sistemični dvokomponentni fungicid koji ispoljava translaminarno i površinsko delovanje. Dve aktivne materije omogućavaju odlično protektivno i dugo rezidualno delovanje preparata. Tokom sazrevanja plodova, do 7 dana pred berbu, može se koristiti i preparat FLUX (0,1%). Fludioksonil je nesistemični fungicid širokog spektra delovanja sa dugom rezidualnom aktivnošću. Najbolji rezultati postižu se preventivnom primenom ili u ranim fazama infekcije.

Važna napomena: Pre upotrebe preparata obavezno je pročitati uputstvo i ponašati se u skladu sa preporukama!

Foto Galenika-Fitofarmacija

error: Content is protected !!