O slikama Nikole Martinoskog u Muzeju u Smederevu

SMEDEREVO, 30. jun 2017 – Predavanje na temu Slike Nikole Martinoskog iz zbirke Muzeja u Smederevu biće održano u četvrtak, 6. jula u 19 sati u prvoj sali smederevskog muzeja, saopšteno je danas.

Istaknuti makedonski istoričar umetnosti mlađe generacije, dr Kiril Penušliski, autor monografije „Nikola Martinoski do 1945. godine“, koja je objavljena u Skoplju prošle godine, u izdanju Nacionalne galerije savremene umetnosti u Skoplju, održaće u smederevskom muzeju predavanje o slikama Nikole Martinoskog iz jedinstvene umetničke zbirke smederevskog muzeja.

Povod za organizaciju predavanja je nedavno održana izložba slika Nikole Martinoskog u Nacionalnoj galeriji Makedonije u Skoplju, pod nazivom „Nikola Martinoski, počeci 1919-1929“ na kojoj su bile izložene četiri reprezentativne slike ovog umetnika iz zbirke likovne umetnosti Muzeja u Smederevu, u periodu  od 10. maja do 10. juna  2017. godine.

Nikola Martinoski (Kruševo, 1903 – Skoplje, 1973), pripada prvoj generaciji akademski školovanih makedonskih umetnika, a „nesumnjivo je najveći i najvažniji makedonski umetnik dvadesetog veka“, kako je u izložbenom katalogu istakao autor izložbe dr Kiril Penušliski.

Akademiju likovnih umetnosti je završio u Bukureštu 1927. godine, a školovanje je potom nastavio u Parizu i to na Akademijama Grand Šomijer (1927-28) i Ranson (1928).

U smederevskom muzeju se čuva šest slika ovog umetnika i to su platna: Akt žene sa kapom (1928), Mrtva priroda sa cvećem (1931), Portret Dimitrija Frtunića (1928/29), Devojka sa krčagom i mladić/Berba (1929), Ribari sa Ohridskog jezera (1929) i Portret Ciganke/Džanum (1932).

Prvobitni vlasnik navedenih dela bio je Milan Jovanović Stojimirović (Smederevo, 1898 – Beograd, 1966), najveći i najugledniji kolekcionar umetničkih dela u Smederevu pre Drugog svetskog rata. U periodu između 1930. i 1935. godine, on je službovao u Makedoniji, u Skoplju, kao dopisnik Centralnog presbiroa i urednik lista „Vardar“. Upravo u ovom periodu postao je blizak prijatelj sa tada mladim i neafirmisanim umetnikom Nikolom Martinoskim, čije slike je kupovao i bio među prvim kolekcionarima njegove umetnosti, o čemu opširno piše dr Kiril Penušliski u svojoj monografiji o Martinoskom.

Pomenimo i to da je Milan Jovanović Stojimirović o ovom periodu svog života napisao izuzetno duhovit i živopisan roman „Lanče Smederevac“ (Narodna biblioteka Smederevo, 2006), u kome se između ostalih pominje i profesor Dimitrije Frtunić, o čijem portretu će publika imati prilike nešto više da čuje u izlaganju Kirila Penušliskog.

Predavanje u smederevskom muzeju o slikama Nikole Martinoskog biće dragocena prilika da se čuje nova interpretacija umetnosti Nikole Martinoskog i niz važnih podataka o „smederevskoj kolekciji“ njegovih radova, najavila je mr Snežana Cvetković, viša kustoskinja istoričarka umetnosti Muzeja u Smederevu.

Skorašnji članci

error: Content is protected !!