Predstava “Prah” za Svetski dan pozorišta

SMEDEREVO, 22. mart 2017 – Svetski dan pozorišta, 27. mart, u Centru za kulturu Smederevo biće obeležen igranjem predstave „Prah“ Narodnog pozorišta u Beogradu i Šabačkog pozorišta, prema tekstu Đerđa Špira, a u režiji i adaptaciji Veljka Mićunovića.

U komunikaciji žene i muškarca, bračnog para, čije likove u predstavi tumače Nataša Ninković i Zoran Cvijanović, pitanje sreće suočeno sa problemom siromaštva je glavni pokretač i noseći činilac.

Da li je sreća sigurnost, ili blagostanje, može li se saopštiti šta je ona, da li se sastoji u novcu i ko još veruje da siromašni ljudi mogu biti srećni-upitanosti su na koje je usmeren reditelj i koje vode likove i gledaoce kroz bogatu paletu emocija i na duhovit način izraženih nesporazuma između dvoje životnih saputnika. Koje potisnute želje izranjaju na površinu u situaciji kada „sreća pogleda“ na par koji dobija premiju na lotou,  kakvo je mesto ljubavi u novim okolnostima koje predstavaljaju svojevrstan test, publika će moći da sagleda u susretu sa duodramom u čijem moralnom i psihološkom ambijentu lako možemo prepoznati sopstvene dileme.

Predstava počinje u 20 sati u Velikoj dvorani Centra za kulturu, a cena ulaznice je 500 dinara.

Đerđ Špiro je jedan od najpoznatijih savremenih mađarskih pisaca. Piše romane, pripovetke, drame, pesme, eseje, bavi se istorijom i teorijom književnosti, prevodi. Karijeru je počeo kao radio novinar. Radnja njegovih romana često je prostorno i vremenski izmeštena, ali se snažne paralele sa današnjim vremenom neminovno nameću. Autor je romana Iksevi u kome govori o borbi umetnika protiv cenzure, romana Zarobljeništvo, smeštenom u Rimsko carstvo u doba Julijevsko-klaudijevske dinastije, romana Prolećna izložba koji pripoveda zastrašujuću kafkijansku priču o anti-heroju, nemoćnom da izbegne apsurdnu optužbu da je učestvovao u pobuni i to kao jedan od glavnih podstrekača u revolucionarnoj 1956.

Kao izuzetan poznavalac mnogih jezika, naročito slovenskih (ruski, poljski, slovački, srpskohrvatski), Špiro je napisao jedinstvenu studiju o razvoju drame u Srednjoj i Istočnoj Evropi, a među njegovim delima iz oblasti istorije književnosti ističe se i monografija o Miroslavu Krleži. Svojim avangardnim stilom, likovima sa margine, bogatim i sočnim jezikom, Špiro ume da šokira tradicionalnu mađarsku kritiku. Njegove drame su osvojile brojne nagrade, uključujući i nekoliko nagrada za „Najbolju mađarsku dramu godine“. Komad Pileća glava (1986) je ocenjen kao „najvažnija mađarska drama u poslednjih 20 godina“ (Dramatic Exchange). Među brojnim nagradama i priznanjima izdvajaju se Košutova nagrada, Nagrada „Atila Jožef“, Nagrada mađarske pozorišne kritike, Nagrada „Tiber Deri“.

Đerđ Špiro je profesor na Akademiji za dramsku i filmsku umetnost.

Veljko Mićunović diplomirao je  pozorišnu režiju na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti, u klasi profesora Egona Savina. Kao asistent reditelja sarađivao je sa Jiržijem Menclom i Paolom Mađelijem. Nakon ispitne predstave po Fejdoovom tekstu Ne šetaj se gola, slede predstave U lovu na bubašvabe(Jugoslovensko dramsko pozorište), Otelo (Grad teatar Budva / Zetski dom / Festival MESS), Revizor, Urnebesna tragedija (Crnogorsko narodno pozorište, Podgorica), Život je pred tobom, Smrt trgovačkog putnika, Anđeli čuvari (Beogradsko dramsko pozorište), Nesporazum (Narodno pozorište u Beogradu) i Garderober (Slovensko narodno gledališče, Maribor). Predstave koje je režirao gostovale su i nagrađivane na više od dvadeset festivala kod nas i u inostranstvu.

 

Skorašnji članci

error: Content is protected !!